Počeci feminističkog organiziranja

Materijale ustupila Slavica Jakobović Fribec

1980-e – 1990-e

…od individualnog iskustva kroz zajedničko djelovanje dolazi se do kolektivne svijesti o našem historijskom položaju.

Prva formalno registrirana feministička grupa u Jugoslaviji bila je sekcija “Žena i društvo” Sociološkog društva Hrvatske pokrenuta 1979. godine. Sekcija je organizirala predavanja i okrugle stolove, a članice su pisale i prevodile feminističke tekstove. 

Dijelu žena nije odgovaralo akademsko i elitističko usmjerenje sekcije, stoga 1986. osnivaju Žensku grupu Trešnjevka kako bi potaknule proces samoosvješćivanja, ponudile ženama siguran prostor za razmjenu iskustava te senzibilizirale javnost za problematiku nasilja. Feministkinje su, pišu Jasenka Kodrnja i Katarina Vidović, shvatile da je nasilje nad ženama univerzalni princip patrijarhata te su ga postavile kao ključno političko pitanje.

Nakon pola godine priprema, u ožujku 1988. članice grupe pokreću SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja, prvi takve vrste u Istočnoj Europi. U devet mjeseci rada zaprimljeno je oko 3000 poziva iz cijele Jugoslavije. Osim toga, aktivistkinje su dogovorile s Caritasom da im osigura prostoriju u koju su mogle privremeno smjestiti tri žene žrtve nasilja. Kasnije će neke od tih aktivistkinja skvotirati stan u centru Zagreba te zahtijevati otvaranje sigurne kuće. 

Sredinom 1989. iz Ženske grupe Trešnjevka iznikla je prva lezbijska grupa u Hrvatskoj – Lila inicijativa, čiji su ciljevi bili povećati vidljivost lezbijki, omogućiti socijalne kontakte i podršku, boriti se protiv homofobije i slično. Međutim, okolnosti su bile takve da se ti planovi nisu mogli ostvariti. U drugom valu feminizma u regiji lezbijke su igrale marginalnu ulogu i nisu uspjele jasno artikulirati svoj politički subjektivitet. Inicijativa je prestala postojati sredinom 1990. zbog nedostatka financiranja i gubitka prostora nakon prvih višestranačkih izbora. 

Početak Domovinskog rata donio je i raskol u feminističkom pokretu. Neke aktivistkinje, zbog ratne opasnosti i osjećaja vlastite ugroženosti, počinju preispitivati politike djelovanja vlastitih organizacija i inicijativa, mirovnu politiku, pitanja nacije i identiteta, te dolazi do sukoba i razlaza među ženama koje su zajedno radile u prvim projektima ženskog organiziranja. Hrvatska LGBT zajednica ponovo će se početi organizirati nakon rata, u drugoj polovici ‘90-ih, s jačanjem civilnog društva i postupnim uvođenjem zakonske zaštite rodnih i seksualnih manjina.

Ozaljska 16, Zagreb

Ženska grupa Trešnjevka dobila je na korištenje prostor u Ozaljskoj 16 i telefonsku liniju od Saveza socijalističke omladine Hrvatske – Trešnjevka. Tamo su se održavali sastanci grupe te instrukcije za žene koje su volontirale na SOS telefonu za žene i djecu žrtve nasilja. U prosincu 1988. tamo je održan drugi po redu feministički jugoslavenski susret na kojem su sudionice iz Hrvatske, Srbije, BiH i Slovenije raspravljale o društvenom položaju žena. Danas na drugom katu djeluje Društveno-kulturni centar Šesnaestica kojim upravlja Prostor rodne i medijske kulture 'K-zona'.