5.2.1864. – 17.12.1957.
Da je na njezinu, ona bi izbrisala sve nejednakosti između oba spola, između raznih slojeva. Ne će da bude muževa i žena – neka su samo „ljudi“ među sobom.
(iz romana Plein air)
Jagoda Truhelka, rođena 1864. u Osijeku, ostavila je značajan trag u hrvatskoj ženskoj povijesti, poglavito u području pedagogije i književnosti. Otac joj je bio učitelj, što se kasnije odrazilo i na njezino životno usmjerenje. Djetinjstvo je provela u Osijeku, a nakon smrti oca obitelj seli u Zagreb, gdje Jagoda završava učiteljsku školu.
Prvi posao dobiva u gornjogradskoj Djevojačkoj školi u Osijeku, a 1885. imenovana je predstojnicom više djevojačke škole u Gospiću, gdje će ostati sedam godina. Godine 1892. seli u Zagreb jer je pozvana da predaje na Ženskom liceju, a 1901. dobiva mjesto ravnateljice na višoj djevojačkoj školi u Banjoj Luci. Nakon deset godina prelazi u Sarajevo, gdje do umirovljenja predaje na ženskoj učiteljskoj školi. Nakon toga se vraća u Zagreb te stanuje na Griču 2 s prijateljicom Camillom Lucernom, prevoditeljicom i učiteljicom njemačkog na Ženskom liceju.
Truhelkine pripovijetke i romani objavljivani su u časopisima kao što su Vijenac i Nada, a često je koristila pseudonime A. M. Sandučić i Ružica Bajkaševa. Iako je sebe smatrala prvenstveno učiteljicom, do danas ostaje najpoznatija kao autorica dječje knjige Zlatni danci. Godine 1897. objavila je psihološki roman u nastavcima Plein air koji se smatra jednim od prvih primjera ženskog pisma u Hrvatskoj.
Bila je jedna od pet žena koje su se 1895. izborile da slušaju kolegije na Zagrebačkom sveučilištu u vrijeme kada ženama još nije bilo dopušteno studiranje.
Zajedno sa svojom učiteljicom Marijom Jambrišak (koju naziva “prvakinjom među hrvatskim učiteljicama”), Jagoda je 1900. godine pokrenula prvi ženski list u Hrvatskoj, Na domaćem ognjištu, s ciljem da “budi u našem ženskom svijetu ljubav za knjigu, umni napredak, volju za koristan rad, te da ga upoznaje s radom ženskog svijeta u naprednijim narodima.”
Velik utjecaj na njezina razmišljanja i stavove ostvarila je i osječka učiteljica Magdalena Šrepel s kojom se godinama dopisivala. Na temelju njihovih pisama Truhelka je 1910. sastavila žanrovski neobičnu zbirku U carstvu duše u kojoj, između ostalog, izlaže svoju viziju građanskog djevojačkog odgoja. Zanimljivo je spomenuti da ovo djelo nije obrađeno ni u jednom priručniku iz povijesti hrvatske književnosti, uz iznimku studije o hrvatskoj ženskoj književnosti Dunje Detoni Dujmić iz 1998.
Preminula je u Zagrebu u dobi od 94 godine, a pokopana je na Mirogoju. Nikad se nije udavala niti imala djecu.
Europska avenija 24, Osijek
Ispred zgrade Gradske i sveučilišne knjižnice u Osijeku nalazi se Truhelkina bista. Također, jedna od osječkih osnovnih škola, koju je i sama pohađala, od 1991. nosi njezino ime, dok u centru grada postoji i Vrt Jagode Truhelke. U zagrebačkom kvartu Stenjevec jedna malena ulica imenovana je po njoj.