Silazim s pijedestala Izazovne
koračam stopama povijesti
i dolazim na gradski trg.
Moji su koraci nečujni
dolaze iz najdalje prošlosti
i stampeda budućnosti.
Jasenka Kodrnja, Zagreb je ženskog roda, 2002.
Brojne feminističke autorice ukazale su na činjenicu da prostor koji nas okružuje nije rodno neutralan, već da predstavlja materijalno osvjedočenje ljudskog bivanja (i zbivanja), a mogle bismo dodati i – izbivanja. Dokaze da je baština suštinski patrijarhalna, baš kao i historiografija, nalaze se posvuda oko nas: zgrade su projektirali i izgradili muškarci, spomenici slave muškarce (pa čak i oni čije su autorice žene), ulice nose njihova imena. Najvažnije knjige napisali su muškarci, uključujući one povijesne. Muški rod/spol, kako piše Jasenka Kodrnja, “bio je autor, kreator prostora i vremena.” Stoga nas ne treba čuditi, nastavlja Kodrnja, da je muški rod/spol u prostor upisivao prije svega sebe, a posljedica toga je da prostor simbolički odražava hijerarhijski odnos između žena i muškaraca.
Uzmimo samo zapise povjesničara o najznačajnijim događajima, izumima, otkrićima ili pothvatima. Moglo bi se vrlo lako zaključiti, kako piše Andrea Feldman, da žene uopće nisu postojale – ili barem ne u velikom broju. Primjerice, manje od dva posto ulica i trgova u gradu Zagrebu nosi žensko ime, a tek polovicu od tih dva posto čine konkretne povijesne ženske ličnosti.
U različitim povijesnim pregledima – od umjetnosti do politike – žene se pojavljuju više kao kuriozitet nego kao subjekt za sebe. Jedine dopuštene uloge za ženu su one muze, a ne umjetnice (Dora Maar i Pablo Picasso), asistentice, a ne astronomkinja (Annie Jump Cannon i E. C. Pickering), supruge, a ne znanstvenice (Esther i Joshua Lederberg). Razloge tih povijesnih praznina i izbivanja ne treba tražiti daleko; dapače, možemo ih pronaći na vlastitom pragu. Kako je još početkom 20. stoljeća primijetila splitska novinarka Vinka Bulić, ženin djelokrug nije prekoračivao praga obiteljskog doma, stoga od tadašnjih povjesničara naprosto nije bila smatrana društvenim faktorom vrijednim spomena.
No, zato su žene smatrale druge žene vrijednima spomena i interesa. Mnoge od žena uključenih u ovaj vodič pisale su jedne o drugima, podržavale se, podučavale, istraživale: Josipa Glembay o Jagodi Truhelki i Mariji Jambrišak, Lydia Sklevicky o Giuseppini Martinuzzi i drugim antifašistkinjama, Adela Milčinović i Divna Zečević o Dragojli Jarnević, Leonida Kovač o Nasti Rojc… Slično tome, naša organizacija, Prostor rodne i medijske kulture ‘K-zona’, prvenstveno kroz portal VoxFeminae i istoimeni festival, već 15 godina radi na promicanju stvaralaštva i doprinosa žena, a vodič koji imate pred sobom predstavlja naš pokušaj mapiranja te “odsutne prisutnosti” (kako je to nazvala Gordana Bosanac) u nadi da ćemo doprinijeti stvaranju pravednije i cjelovitije slike svijeta.
Online mapa sadrži podatke o strašnim ženama i lokacijama u Hrvatskoj, ali i Sloveniji i Sjevernoj Makedoniji, a pripremile su ih naše kolegice iz organizacija Mesto žensk i Tiiiit! Inc.
Naravno, ovaj vodič ne donosi iscrpan i zaokruženi popis – svjesne smo da postoji još puno neistraženih puteva, no pozivamo vas da ih zajedno krenemo otkrivati!
Tihana Bertek, urednica hrvatskog izdanja Putevima strašnih žena
Interaktivna mapa WoW Places
Programming Husky Bytes d.o.o.
Hrvatska
Urednica Tihana Bertek
Autori Marino Čajdo, Nina Đurđević, Tara Gudović, Gabrijela Ivanov, Željka Vučković, Nataša Zlatović
Prijevod Marija Marčetić, Nikola Sarnavka, Toni Zadravec
Expanse of Gender and Media Culture Common Zone
Nova cesta 24, 10 000 Zagreb, Croatia
info@voxfeminae.net / https://www.voxfeminae.net
© Common Zone, 2021
Interaktivna karta WoW Places objavljena je istovremeno s tri dvojezične knjige, svojevrsna turistička vodiča kroz povijest žena u Hrvatskoj, sjevernoj Makedoniji i Sloveniji.
Interaktivna karta WoW Places izrađena je u okviru europskog projekta Women on Women sufinanciranog programom Kreativna Europa Europske unije.
Ovaj projekt financiran je uz potporu Europske komisije. Ova karta odražava stavove autora i Komisija se ne može smatrati odgovornom za bilo kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.
